Gradska knjižnica

Knjižnica se nalazi u samom centru Omiša, idući od pješćane plaže prema centru starog dijela grada. Na katu zgrade nalazi se glazbena škola, a pored su osnovna i srednja škola.Čim uđete u knjižnicu hitove i najnovije knjige naći ćete na koso položenim policama s lijeve strane odmah pored stola sa dnevnim i tjednim tiskom. U samom središti knjižnice uz liniju stolova za čitanje i rad nalaze se police opskrbljene knjigama iz raznih područja književnosti. Ostale police koje obuhvaćaju središnje, vrijedno čuvaju knjige iz raznih područja znanosti.

Djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta interesantne knjige nalaze se na nižim policama nasuprot ulazu u knjižnicu, a ispred njih su stolovi za malene.

Korijeni pučkog knjižničarstva sežu u 19. st. kada su se 70-ih godina diljem Hrvatske otvarale Slavjanske čitaonice. Tako je i na području Omiša djelovala Slavjanska čitaonica što potvrđuje da je davno u ovim krajevima postojala tradicija knjižničarstva za puk. Postoje podaci da su se u Dugom ratu i Omišu otvorile čitaonice 1919. i 1920. godine koje nisu bile duga vijeka jer su odmah prestale raditi. U Omišu je 17. prosinca 1929. osnovana Gradska knjižnica sa ukupno 1420 knjiga, koja je imala zadaću prosvjećivanja svih slojeva stanovništva i bila pristupačna najsiromašnijim slojevima društva. Do godine 1934. knjižničar je bio Jozo Marušić-Pjesnik, a od godine 1934. Pero Križanac. U upravi su bili: sudac Pušić. Ivan Gligo, nadučitelj, gđa Jelva Franceshi-Barač, Cerini Rio, Ante Fagarazzi, Ivo Šperac.

Knjižnica je zatvorena 1938. godine, a knjige, ukupno njih 1581 i veći broj časopisa i brošura preuzeo je upravitelj škole gospodin Matulić. Knjižnica je za javnost ponovo otvorena 1968. godine od kad je djelovala u sastavu Centra za kulturu.

Od 2000-te godine knjižnica je samostalna ustanova u kojoj je zaposlena jedna stručna osoba. U početno vrijeme osamostaljenja knjižnica je naišla na prepreke daljnjem razvoju. Nalazila se, naime, u skučenom, vlažnom i nedovoljno osvjetljenom prostoru od svega 30m2 kojeg je dijelila s Gradskim muzejom. Pristup za invalide, starije i nemoćne osobe je bio neadekvatan, a zbog skučenosti prostora knjige su se nalazile u kutijama, jer se niti jedna, nakon obrade, nije imala gdje smjestiti.

Uvidjevši da knjižnica u tom prostoru nema mogućnosti razvoja, na prijedlog ravnateljice, a uz suglasnost Gradonačelnika i Gradskog poglavarstva, te uz sredstva Ministarstva kulture i Grada krenuli smo u projekt preseljenja u veći prostor u koji se mogu smjestiti sve funkcionalne cjeline i sadržaji; dječji odjel, odjel za odrasle sa čitaonicom dnevnog, tjednog i mjesečnog tiska, prostor za rad s referentnom zbirkom i informatički odjel.

Novi prostor na Punti otvoren je za javnost od 1. rujna 2001., a svečanost otvorenja uz prigodni program obilježena je povodom Mjeseca hrvatske knjige 8. Studenog 2001.

Knjižnica danas broji preko 26 000 svezaka, upisano je preko 700 članova (treba napomenuti da se radi o obiteljskoj iskaznici pa jednu iskaznicu najčešće koriste svi članovi obitelji), opremljena je najsuvremenijim kompjuterima, laserskim printerima i printerom u boji, fotokopirnim uređajem, prostor je klimatiziran i ugodan za rad, omogućen je prilaz invalidima i nemoćnim osobama, a svo knjižnično poslovanje je automatizirano.

Sveukupan knjižni fond unesen je u bazu podataka pa korisnici preko inerneta iz topline svog doma mogu pretraživati katalog knjižnice, rezervirati knjigu i produljiti rok posudbe.

Gradska knjižnica

Znamenitosti
Povijest grada
Mapa grada
Telefoni
sphera468x60